ZIMSKA REZIDBA VOĆA
Voćku režemo kako bismo dobili redovnu i kvalitetnu rodnost, a učinak rezanja se poznaje po rodnosti. Rodnost se ne odnosi samo na rod u tekućoj godini, već na rodnost u kontinuitetu kroz čitav životni vek voćke (20-25 godina).
Svaka voćna vrsta ima svoje specifične zahteve u rezidbi sobzirom na podlogu i uzgojni oblik. Prema životnom dobu razlikujem:
1/ rezidbu mladih voćaka, koja je usmerena na formiranje uzgojnih oblika 2/ rezidbu rodnih voćaka koja je usmerena na regulaciju vegetativnog i reproduktivnog razvoja, odnosno osiguranje redovne rodnosti i visokog kvaliteta plodova.
Zimsku rezidbu mladih voćaka svodimo na najmanju moguću meru. Uglavnom se proređuju jednogodišnji mladari pri vrhu skeletnih grana i ukla njaju neke jače suvišne grane koje imaju nepoželjan položaj. U formiranju poželjnija je letnja rezidba dok je zimska rezidba poželjnija kod već formiranih rodnih voćaka.
Pre rezidbe voćku treba dobro pregledati, uočiti raspored skeletnih grana kao i odnos rodnih grančica i mladara sa vegetativnim pupoljcima. Sama voćka nam govori gde, kako i koliko treba rezati. Najvažnije je naučiti uočiti vodilju ako postoji , uočiti skeletne grane zatim jednogodišnje i kao poslednje proređujemo rodne grančice. Po pravilu se grane odstranjuju do kraja ,ne prikraćuju se. Skraćivanje grana se prevodi na granu nižeg reda.
Na razgranavanje se može uticati i povijanjem izbojaka u različiti položaj.
Izbojci koji rastu uspravno imaju jače naglašen vegetativni rast od povijenih izbojaka.Na jače povijenim izbojcima usporen je vegetativni rast,a povećano zametanje cvetnih pupova i rodnost.Ako se pretera s povijanjem,voćka če se brže iscrpiti jer neće razviti dovoljno obrastajučih izbojaka,koji nose više lišća i koji su potrebni za skupljanje hranjivih materija,(ugljenihhidrata),te poslužiti za zamenu izrođenih izbojaka.Stoga je potrebno provoditi umereno,yavisno od bujnosti voćke,svrsishodno povijanje.
Izbojci koji rastu uspravno imaju jače naglašen vegetativni rast od povijenih izbojaka.Na jače povijenim izbojcima usporen je vegetativni rast,a povećano zametanje cvetnih pupova i rodnost.Ako se pretera s povijanjem,voćka če se brže iscrpiti jer neće razviti dovoljno obrastajučih izbojaka,koji nose više lišća i koji su potrebni za skupljanje hranjivih materija,(ugljenihhidrata),te poslužiti za zamenu izrođenih izbojaka.Stoga je potrebno provoditi umereno,yavisno od bujnosti voćke,svrsishodno povijanje.
Proređivanjem se može bolje održavati dobra ravnoteža između rasta i rodnosti voćaka.Ako su voćke bujne,biće uglavnom potrebno rezidbom proređivati suvišne grane,grančice i izbojke.Uopšte se kod voćaka najpre provodi proređivanje suvišnih delova krošnje i to idući od vrha krošnje.Pre svega je potrebno odstraniti sve grane i izbojke koji rastu prema unutrašnjosti(središtu) krošnje i koji krošnju nepotrebno zasenjuju.Potom se proređuju suvišne grane i izbojci,koji su usmereni prema periferiji krošnje.
AUTOR:Tonić Dejan dip.inž.polj.


















Mnogi će predstojeći praznik provesti u prirodi, na idiličnim mestima, potražiće dah Mediterana. Predlažemo Vam sve to u jednom mestu - TREBINJE.Trebinjski stari grad nastao je početkom XVIII vijeka na obali rijeke Trebišnjice.


