BRANJE I ČUVANJE PAPRIKE
|
||
|
||
|
|
||
| Strana 1 od 68 |
| SOMBOR |
Vodimo Vas u Sombor,pitomu varoš Milana Konjovića,Save Stojkova.
Istorija duga osam vekova.Prvi trag o naselju srećemo 1360. godine kao dela poseda plemića porodice Cobor.Kako je rastao i dobijao veći značaj imenu je dodato ime zaštitinika Sent Mihalj.Dalji prosperitet je obeležio dalazak Turaka 1541. godine i tada se put pominje naziv Sombor. Hriscanski zivalj je mnogo stradao ne samo od turskog, nego i od zuluma Tatara, koji su u dva maha, 1594. i 1598, boravili u Somboru kao turski saveznici u ratovima sa Austrijskom carevinom, vodjenim od 1593. do 1606. godine.Zbog svega, razumljivo je oduševljenje kojim su Somborci-hrisćani dočekali austrijske regime nte, kao svoje oslobodioce, koje su bez borbe ušle u grad 12. septembra 1687. godine. Tako je, nakon 146 godina pod Turcima, Sombor ušao u sastav Austrijske carevine, u kojoj će vremenom doseći svoj najveći uspon, značaj i ugled. Upornoscu somborskih izaslanika u Becu i nakon sto su pravoslavci i katolici izmedju sebe, 1. jula 1748. god. potpisali dokumenat kojim se utvrdjuju pravila o nacinu izbora najvaznijih varoskih organa, po princi pu jedna ke zastupljenosti, tzv. Alternativu, a u carsku blagajnu uplaceno 150.000 zlatnih rajnskih forinti, stekli su se uslovi da Marija Terezija, 17. februara 1749. godine, stavi svoj potpis na povelju kojom se Sombor uzdiže u rang slobodnih i kraljevskih gradova.Medjutim, bez obzira na visoku cenu kojom je placen status slobodnog i kraljevskog grada, sto je Sombor bacilo u velike dugove kojih ce se osloboditi tek 1766, bio je to jedan od najznacajnijih datuma u povesnici varoši. U Somboru su radili Georgije Brankovic, potonji patrijarh srpski, Jovan Djordjevic, osnivac pozorista u Novom Sadu i Beogradu i pisac himne "Boze pravde", dr Milan Jovanovic-Batut, lekar i pisac, dr Laza Kostic, pravnik i pesnik, dr Paja Radovanovic, pedagog i psiholog, Ede Margalic, lingvist i profesor Univerziteta u Pesti, Petar Konjovic, kompozitor i akademik. Spremajuci se za zivot, u Somboru su se skolovali Josif Marinkovic, kompozitor, Jovan Ducic, knjizevnik, Isidora Sekulic, knjizevnik i akademik, dr Kornel Senteleki, lekar i knjizevnik i brojni drugi.
Svi su oni doprineli da, bez obzira na uspone i padove u vremenu kojim je grad hodio, jedna je konstanta u njegovom postojanju kroz vreme svepri sutna: Sombor je grad medjuljudskog uvazavanja, uzajamnog postovanja i tolerancije razlicitosti ljudi dobre volje koji su na takav nacin uvek negovali svoj grad, stvarajuci u njemu uzviseni spoj urbane funkcionalnosti, arhite ktonske lepote i sklada, kulture zivljenja u ritmu sa prirodom koji diktira bujno zelenilo brojnih parkova i bogatih drvoreda, koji su od Sombora saci nili neponovljivu u svojoj osobenosti, oazu na nepregledu backe ravnice.
Izvor:Istorija Sombora autor:Milan Vojnović
"U tom Somboru,svega na volju .." Koliko puta ste pevali ovu pesmu i sanjali da to doživite u Somboru. Zato dođite u Sombor,provozajte se fijakerom,obiđite galeriju Milana Konjovića,zgradu opštine,pozorište.
Šetajuć gradom svratite do kapele Svetog Ivana Nepomuka.Tamo će te upoznati slikara Jene Višinku.
Dođite kao prijatelji, rastaćemo se kao rod rođeni. www.galerija-slika-visinka.com mob:063/55-46-94 e-mail:visinka@yahoo.com |
||
| STARI LEDINCI I PODRUM MILJEVIĆ |
Nakon obilaska mesta i znamenitosti preporučujemo Vam posetu podrumu Miljević. U prijatnom ambijentu dočekaće Vas ljubazni domaćini, porodica Miljević. Dočekaće Vas miris starih jela i bakinih kolača u sali koja prima 50 osoba. Uzgajaju vinovu lozu na obroncima Fruške gore,sjaj sunca i bogatstvo zemlje vredno pretaču u božanski nektar i ponudiće Vas svojim vinima -Traminac mirisni i Burgundac crni.Specijalitet su mesne prerađevine od kozjeg i svinjskog mesa. Doživljaj ćete upotpuniti degustacijom kozjih mlečnih prerađevina sa porodične farme.Sve to lepše zvuči uz sremačke tamburaše koji će Vam razgaliti dušu.A kada se umorite i poželite mir čekaju Vas komforne sobe na spratu.Ukupno 10 ležaja. DOBRO NAM DOŠLI ! Organizuje se DOČEK NOVE 2012 GODINE. informacije na tel:021/2986 268 mob:069/621 098
|
| BANJA TERMAL VRDNIK |
|
| Opširnije... |
| KOVILJ I SAVA GRAORAC |
Kovilj je mesto koje se nalazi u blizini puta E-75 (Beograd-Novi Sad) i lako je stići do njega. Na mestu današnjeg naselja postoje materijalni dokazi da je bilo naseljeno i pet hiljada godina pre nove ere,zatim u vreme Rimljana Avara dok prvi pisani tragovi potiču iz 13. veka.Po predanju manastir je podigao Sveti Sava.Manastir se,prema prvim pouzdanim podacima, pomi nje u godini 1651-oj, kasnije više puta paljen i ponovo izgrađen 1749 godine znanjem neimara iz okoline Soluna. U prostorijama manastira se čuvaju slike Uroša Predića i drugih umetnika,bogata mana stirska bibilioteka i memorijalni muzej Jovana Rajića. У ХVІІІ веку насеље је познато под називом ''Кабул'', а данашњи назив Ковиљ је добио по многобројној цветној мирисној трави ковиљу (Stipa pennata), која је расла у околини манастира (Ђорђевић,1891). Ковиљ су некада чинила два села: Доњи и Горњи Ковиљ. Они су настајали и постепено расли и то најпре Доњи Ковиљ (Шанац) уз чувени манастир, а касније и Горњи Ковиљ. Доњи Ковиљ као стара насеобина, постојао је још пре досељења Срба под Арсенијем ІІІ, 1650. године. Тада се малобројно становништво углавном бавило ловом, риболовом и сечом дрва у риту. Уз то били су и добри војници који су чували стражу ''на ковиљском шанцу'', који је припадао подунавској војној граници (Ђорђевић, 1891). Становници Доњег Ковиља и данас се поносе својим пореклом и неретко да би се разликовали од становника из Горњег дела заједничког насеља, називају себе Шанчанима, а не Ковиљчанима. Горњи Ковиљ је настао 1746. године. Тада се доселио велики број граничара, Срба из Суботице. Становништво се бавило занатством, пољопривредом и трговином. Ковиљчани су припадали и шајкашком батаљону од 1763. године, па до његовог укидања 1873. године. Шајкаши су били посаде малих, лаких и брзих дрвених чамаца којима су се служили у борбама против Турака, спречавајући их да пређу Дунав, Тису и Саву (Коларов, Виђикант, 1997). Тих година, тачније 1869. године, извршен је попис по којем је у селу живело 3.359 становника. Да би се исушили подунавски и потиски ритови 1870. године је почела изградња насипа и крчење шума ради стварања ораница. Самим тим се мења занимање становништва које све више почиње бавити пољопривредом. Око 1900. године Ковиљ је био веома развијен, поседавао је циглану и парни млин за снабдевање струјом, а пред сам почетак Првог светског рата бројао је преко 5200 становника. Domaćinstvo Save GRAORCA Vam nudi gostoprimstvo i nezaboravno druženje.Zima je |